Nahija Drežnica pod osmananskom upravom

Uvod
Srednjevjekovna župa Drežnica nalazila se u porječju male rječice Drežanke, desne pritoke rijeke Neretve. Kao župa poznata je od početka XV vijeka (1408. godine). Kada je ova župa pala u ruke Osmanlija, ne može se tačno utvrditi. Vjerovatno se to desilo u onom silnom naletu Osmanlija na široke prostore Bosne i Hercegovine u šestoj deceniji XV vijeka. Sigurno je to bilo prije 1468. godine, kada se ta župa, pod nazivom nahija Drežnica, prvi put spominje u osmanskim izvorima. To je sumarni popis Bosanskog sandžaka iz 1468/69. godine. Spomen Drežnice kao nahije svjedoči da su Osmanlije naše srednjevjekovne župe nazivali nahijama, pa prema tome pojmovi župe i nahije su identični. U tom popisu nahija Drežnica bila je u sastavu hasa sandžakbega Bosne Isa-bega, a sačinjavala su je tri (sela) naselja, i to:
Striževo (u originalu Istriževa). U tom selu je tada bilo 40 domaćinstava i 7 neoženjenih.
Vrhpolje (u originalu istovjetno). U tom selu su bila 72 domaćinstva i 20 neoženjenih.
Knezluk (u originalu Knezluga). U tom selu bilo je 31 domaćinstvo i 5 neoženjenih.
 

Danas Vrhpolje ne postoji kao zasebno naselje, pa ni kao zaselak, ali je taj naziv bio u upotrebi sve do iza II svjetskog rata. Prema kazivanjima mještana područje Vrhpolja danas se naziva Gornja Drežnica i obuhvata više zaselaka. Vrhpolje se ne može precizno locirati, pa se mora osloniti na lokalnu tradiciju po kojoj je Vrhpolje zaselak Bunčići, zatim Zagreblje, odnosno područje od toponima Vijuče do Zmajevca.

Danas mali zaselak Knežluk. Mada se često kaže da su današnji Bečići nastali na Knežluku, ipak je taj lokalitet sačuvao svoj naziv i lokaciju. U originalu se piše Knezluk, pa smo ga mi tako i dešifrirali, jer u osmanskom alfabetu ima slovo »ž« i mi nismo željeli mijenjati grafiju originala bez obzira na današnji način izgovora. Moguće je da se u vrijeme popisa izgovaralo kao Knezluk.

_________________________________________

U ovom popisu za Drežnicu je bio određen porez odsjekom, zajedno za sva tri sela u iznosu od 6600 akči. Stanovnici su bili vlasi i navedeni porez je bio filurija, mada je očito da se ne radi o razrezu filurije po domaćinstvu, odnosno po glavi, jer je to nešto manji iznos od pune filurije. Uz popis nahije ne postoji nikakva zabilješka, pa se ne vidi da li su imali neka posebna zaduženja. To je bila jedina nahija kao cijelina s desne strane Neretve pod osmanskom vlašću i ona asocira na primjenjivano uklinjavanje Osmanlija na područja koja su bila predmet njihovih osvajanja. Možda je već tada imala posebnu stratešku važnost za Osmanlije, pa i poseban tretman u pogledu oporezivanja odsjekom. Pošto je na području Drežnice sačuvano predanje da je ta nahija, odnosno njeno stanovništvo imalo povlašten položaj i privilegiju u Osmanskom sistemu, kao i posebnu službu u korist sultana, mi ćemo se na tom pitanju nešto duže zadržati.

Prema prvom popisu Bosne i dijelova Hercegovine koji su do 1468. godine bili pokoreni i u sastavu Bosanskog sandžaka, a u kojem se spominje nahija Drežnica, vidi se da je stanovništvo bilo vlaškog porijekla. U nahiji je bilo ratarskog stanovništva. Čini se ipak, da je već tada stanovništvo nahije bilo stalno nastanjeno, odnosno prestalo biti nomadsko. Ono je plaćalo porez odsjekom, mada je praksa, kada su u pitanju vlasi, da plaćaju vlaški porez filuriju po glavi. Iako nema nikakve zabilješke o posebnim zaduženjima stanovništva, npr. vojnička služba, derbendžijska služba, ili sokolarstvo, nije isključeno da je popisivač imao poseban akt o zaduženjima i privilegijama stanovništva, ali ga nije unio u popis. U sljedećem popisu osmanske administracije, koji se odnosi na Hercegovinu, u kojem se spominje nahija Drežnica, a to je zaseban popis Hercegovačkog sandžaka iz 1477. godine, nahija Drežnica je, također, popisana kao samostalna nahija. Ali, sada nije bila u sastavu sandžakbegovog hasa nego u sastavu carskog hasa. To je, vjerovatno, zbog toga što su svi vlasi koji su tada popisani spadali u carski has. Uz nahiju je donesena zabilješka da se nahija Drežnica sastoji iz tri sela i da je oslobođena plaćanja harača, ispendže i svih ostalih dažbina. Ništa nije rečeno o šerijatskoj desetini. Osim toga pada u oči da je ova nahija popisana odvojeno od ostalih skupina vlaha, odmah nakon rudnika kao carskih hasova. Ni tu se ne vide posebna zaduženja ovog stanovništva.

U ovom popisu je jasno vidljivo da je stanovništvo sjedilačko, pa je s obzirom na privilegiju plaćanja poreza odsjekom, vjerovatno imalo i neka posebna zaduženja. Zašto to nije upisano teško je objasniti, pa zato ostaje izvijesna rezerva prema iznesenom mišljenju.
 




 Facebook